Tržište šalje zabrinjavajući signal o ekonomiji, posljedice rata bi mogle trajati godinama

Dobra vijest je da trgovci naftom vjeruju da bi rat s Iranom mogao završiti relativno brzo. Loša vijest, isto tako vjeruju da bi ekonomske posljedice tog sukoba mogle trajati godinama.

Cijena sirove nafte porasla je iznad 110 dolara po barelu, što je dovelo do toga da benzin od 4 dolara po galonu i dizel od 5,40 dolara postanu bolna realnost u Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, kada kažemo da se nafta trguje iznad 110 dolara po barelu, to nije cijela priča. Nafta se prodaje na tržištu na kojem investitori kupuju barele koji će biti isporučeni u budućnosti, za nekoliko mjeseci ili čak godina. Trenutno je cijena za isporuku u aprilu 110 dolara, ali što je rok isporuke dalje u budućnosti, cijena je niža.

To je neuobičajeno, jer nafta obično poskupljuje što je rok isporuke udaljeniji. Upravo to otkriva važnu poruku, tržišta očekuju nagli pad cijena nafte u narednim mjesecima, ali se povratak na nivoe prije rata ne očekuje godinama.

Drugim riječima, čak i ako rat završi sutra, njegove posljedice će se osjećati još dugo. Visoke cijene energije postaće nova realnost.

Kada se možemo vratiti u normalu

Trenutno se nafta za maj prodaje po cijeni nešto nižoj od 110 dolara. Za juni iznosi oko 100 dolara. Do augusta cijena pada u raspon od 80 dolara, dok bi do marta 2027. mogla biti u visokom rasponu od 70 dolara. Povratak na oko 70 dolara po barelu očekuje se tek 2031. godine.

To ne znači da će cijene nužno biti upravo takve, već predstavlja procjenu i očekivanja trgovaca o budućnosti. Ipak, jasno pokazuje da gotovo niko ne vjeruje u brz povratak na stanje prije rata.

Kako je istakao Rob Haworth, to je veći problem za ekonomiju nego što se na prvi pogled čini i predstavlja ozbiljan teret za potrošače.

Postoji više razloga zašto cijena nafte ne može jednostavno pasti ispod 70 dolara.

Zatvaranje Hormuškog moreuza ostavilo je proizvođače bez mogućnosti transporta, zbog čega su mnogi morali obustaviti proizvodnju. Čak i ako se moreuz ponovo otvori, biće potrebne sedmice da se proizvodnja vrati na prethodni nivo, jer to nije proces koji se može pokrenuti trenutno.

Dodatno, infrastruktura je pretrpjela značajna oštećenja. Iran i Izrael su nanijeli ozbiljnu štetu postrojenjima za tečni prirodni gas i rafinerijama na Bliskom istoku. Katar je saopštio da će njegov najveći LNG terminal Ras Laffan, ujedno i najveći na svijetu, zahtijevati godine da se u potpunosti oporavi.

Zbog toga se procjenjuje da će proći tri do četiri mjeseca nakon završetka sukoba prije nego što proizvodnja nafte i gasa dostigne približno nivoe prije rata, javlja CNN.

Kako navodi Rob Thummel, nafte u svijetu ima dovoljno, ali je trenutno zarobljena i nedostupna tržištu.

Najveći strah

Visoke cijene goriva već predstavljaju ozbiljan teret za građane, ali situacija bi mogla postati još teža.

Analitičari kompanije Macquarie Research procjenjuju da bi rat koji bi trajao do juna mogao podići cijenu nafte na čak 200 dolara po barelu, što bi moglo značiti oko 7 dolara po galonu benzina. Iako to nije osnovni scenario, takav razvoj događaja je moguć.

Na tom nivou, mnogi ljudi više ne bi mogli normalno živjeti bez velikih promjena. Neki ne bi mogli priuštiti odlazak na posao, drugi osnovne životne potrebe poput hrane, a pojedini bi mogli izgubiti svoje domove. Kompanije, od kojih su mnoge već zaustavile zapošljavanje, mogle bi biti primorane na otpuštanja.

Ipak, da bi američka ekonomija ušla u recesiju, cijena nafte ne mora nužno dostići 200 dolara. Heather Long smatra da bi već jedan dodatni mjesec trocifrenih cijena mogao biti dovoljan. Joe Brusuelas navodi da bi rast na oko 125 dolara po barelu mogao ozbiljno ugroziti ekonomiju.

Što rat duže traje, duže traje i ovaj veliki globalni šok u snabdijevanju naftom. Svaki dodatni sat sukoba povećava rizik od recesije.